Neke nove knjige i nagrada!

Mogu reći da mi je mesec Mart odlično počeo: nabavila sam neke knjige koje sam baš, baš želela, neke sam dobila na poklon a jednu i kao nagradu.

Počeću sa knjigom koju sam osvojila u jednom izazovu. Bila sam jedna od tri pobednice u jednoj knjižnoj grupi a tema je bila #zenekojesupromenilesvet. Pisala sam o Lauri Papo Bohoreti, jednoj od prvih feministkinja Balkana, a nama je najpoznatija kao najstarija sestra porodice Salom (Levi) i tetka književnice Gordane Kuić. Kao nagradu sam dobila knjigu Napuljski diplomata italijanskog pisca Maria Liguorija. Govori o sličnostima i razlikama izmedju naroda Italije i Srbije, prednostima i manama, i jedva čekam da je čitam u aprilu.

Druge dve sam nabavila na trafikama Moj kiosk a to su Žudnja za životom i Grčko blago od Irvinga Stouna. Prva govori o jednom od najboljih slikara ikada Vinsentu Van Gogu, a druga o Hajnrihu Šilmanu, nemačkom arheologu koji je otkrio Troju. Ove knjige govore o važnim ljudima u umetnosti, i meni kao budućem istoričaru umetnosti (ako Bog da !🤞) jako zanimljive.

Knjiga koju cam dobila za godinu dana prijateljstva je Ja sam Akiko Stefana Tićmija. O njoj sam već pisala pre 2-3 posta.

I na kraju je poklon za 8 mart od moje sestre. Knjigu Čovek koji je gledao žene, druga knjiga u ciklusu o detektivu Sebastijanu Bergmanu, napisali su Mikael Jart i Hans Rosenfelt. Ova knjiga će malo sačekati, jer imam dosta isplaniranih knjiga za čitanje kao i to da se otvori konačno biblioteka i uzmem prvi deo.

Da li ste čitali neku od ovih knjiga? Šta je novo na vašim policama?

Nečista krv- Bora Stanković

Radnja knjige se dešava u Vranju, krajem 19 veka. Glavni lik je Sofka, poslednji potomak ugledne vranjske porodice. Zbog svojih slavnih predaka, bila je nadaleko poznata, a kako je vremenom izrasla u prelepu devojku, postala je još poznatija. Od njenog pradede Trifuna, izuzetno poštovanog čoveka, nijedan član nije bio vredan imena koje nosi: živeli su raskalašno, postaju sebični i samoljubivi. Imanje polako propada, što zbog kradje sluga, što zbog raskalašnog života predaka ali to se sve čuva od javnosti. Par dana posle Uskrsa dolazi njen otac sa proscem za Sofku: gazda Marko, i sam bežeći zbog krvne osvete Arnauta, dolazi da prosi Sofku za svog 12-godišnjeg sina Tomču

.

Sofka se već pomirila sa činjenicom da od nje nema lepše devojke i da joj niko nije dorastao, mislila je da je drugačija od svih, ali sada vidi da joj je sudbina ista kao i drugim nesrećnim devojkama. Iako se ona čini i pomalo uobraženom, ipak je i ona žrtva patrijahalne sredine u kojoj odrasta. Pokušavajući svima da ugodi, ona polako gubi sebe, a želje i potrebe drugih ljudi stavlja ispred svojih. Svojim daljim životom, plaća ceh zbog grehova svojih predaka.

Ova knjiga me je baš, baš pogodila i par dana sam razmišljala šta i kako da napišem. Pošto nisam imala svojih misli, citiraću jednu misao moje sestre:“Zbog ove knjige te zabole delovi duše za koje nisi ni znao da imaš.“

Preporučujem ovo delo jer je važan srpski klasik, kao i najbolji predstavnik realizma u našoj književnosti, ali takodje vas upozoravam da ovo nije lako štivo i smatram da ne može svako emotivno da podnese ovu priču.

Ja sam Akiko- Stefan Tićmi

Sve knjige se obično završavaju sa tačkom.

Ova neobična knjiga njome počinje.

Čitaoče dodirni je. Mislim na tačku.

Jel’ jesi?

Jesi.

Hvala.

Eto, to je naša dodirna tačka.

Akiko je devojčica koja ima pegice i koža joj miriše na staru hartiju. Akiko zna sva slova, ali ne i brojeve, mada to nije toliko važno. Ne voli gužvu, nadmenost, braon boju i traženje mana. Ona ima svoje Baobab drvo i srce na četiri točka.

Ova knjiga je već duže vreme na Laguninoj top listi i to sa razlogom. Svojim pogledom na svet i dečijom mudrošću, podseća na neprevazidjenog Malog princa.

Ako želite dozu pozitivnosti, pročitajte Akiko.

* Zahvaljujući ogledalima, često se srećem. Škrabam, polivam cveće, onda se dogovorimo, pa cveće poliva mene. Tako učim da cvetam.

* I vrata škole nisu vrata. Vrata škole su kalupi. Mi smo plastelin.

* Da te ne bi progonile slike prošlosti, stvaraj pitomu sadašnjost.

* Ljubav je beskrajna potraga za toplinom.

* Volim avione, planine, pučinu, nebo, zato što mi pokazuje koliko sam malena u stvari. Često razmišljam o beznačajnosti života i onda, već sledećeg trenutka osetim da je ipak divan

* Ovako ja vidim svet, nastavnice, bez granica, a to što vi upravo radite su granice. Granice izmedju ljudi. Vi mene ne razumete.

* To kad neko umre u nečijim očima, to je najgore stradanje, toliko znam.

Dama sa kamelijama- Aleksandar Dima Sin

Ovo je priča o dvoje zaljubljenih: o mladoj kurtizani Margariti i Armandu, mladiću iz ugledne porodice.

Iako je francusko društvo tog doba bilo slobodnije od ostalih, njihova ljubav je bila osudjena na neuspeh od samog početka. Klasne razlike su postojale i poštovale se: kurtizana je mlada i atraktivna žena koja odabere jednog imućnog čoveka, postane njegova ljubavnica i živi od njegovog izdržavanja. Vremenom lepota prodje, ostaje starost, poroci i kajanje jer ne mogu nikad biti nečije supruge i majke. Sa druge strane, imamo uglednog mladića, advokata, koji u budućnosti treba da bude glava kuće i ponos porodice.

Iako su dva različita sveta, njihova ljubav i povezanost ne može ništa da izbriše: ni osuda drugih, ni ljubomora i zavist.

…I zaista, ima li šta tužnije od starosti poroka, osobito kod žena? Ona je bez ikakvog dostojanstva i ne izaziva nikakvo interesovanje. To večno kajanje- ne zbog rdjavog puta kojim su išle, već zbog pogrešnog računa i rdjavo upotrebljenog novca- jeste jedna od najžalosnijih stvari koje se mogu čuti.

Knjiga počinje sa obaveštenjem o smrti poznate kurtizane Margarite Gotje i posmrtnoj prodaji njenih stvari. Ima dosta zainteresovanih: što zbog skupog nameštaja, što iz zainteresovanosti za život jedne kurtizane. Pored gospode i poštenih gospodja iz visokog društva, drugih kurtizana našao se i pripovedač ove priče. Nameštaj, haljine i druge dragocenosti odlaze velikom brzinom, a pisac kupuje knjigu „Manon Lesko“, zainteresovan isključivo zbog posvete:

Manon Margariti

Poniznost

Arman Dival

Ove reči çe mu biti sasvim jasne kada jedne večeri, sam Dival se stvori na njegovim vratima i zatraži knjigu natrag. Tu počinje priča o životu kurtizane Margarite, poznatije i kao Dama sa kamelijama.

… Nikada Margarita nihe vidjena sa drugim cvećem do sa kamelijama. Zato su je kod gospodje Beržan, njene cvećarke, naposletku prozvale Dama sa kamelijama i taj joj je nadimak i ostao.

Ovo je jedna od najlepših ljubavnih priča koje sam pročitala i knjiga zbog koje sam zavolela francusku književnost.

Tudjinka (Outlander)

Pored čitanja knjiga, volim i da gledam serije. Ja nisam tip koji redovno prati serije na TV-u, već pravi kampanjac: zabušavam, zabušavam pa onda odgledam celu sezonu za sedam dana. Pored raznih, zanimljivih naslova, starih i novih, Tudjinka mi je uvek bila u planovima. Počela sam da je pratim u januaru, i treću sezonu počinjem ovih dana.

Serija govori o medicinskoj sestri iz Drugog svetskog rata, Kler Randal, koja odlazi sa mužem Frenkom na mali odmor u Škotsku. Venčali su se pre rata, mladi i zaljubljeni, ali sva strahota i beda rata ih je promenila. Vole se ali ne znaju kako da se ponašaju jedno pred drugim, kao da su stranci. Odmor u Škotskoj je odlična prilika da se ti odnosi obnove, kao i da se posvete svojim hobijima: Kler botanici i narodnom lekarstvu a Frenk je došao da prati i sazna više o svojim precima, posebno o Crnom Džeku Randalu.

Pored davno prihvaćenog hrišćanstva, u Ivernesu (tek sad pominjem ime mesta u koje dolaze, izvinjavam se 🙄) su se sačuvale neke keltske tradicije. Iz znatiželje, odlaze da posmatraju drevni druidski ritual u kome devojke sa bakljama igraju pored ogromnog kamenja na brdu koje se zove Krejg na Dun ( Craigh na Dun). Istog tog dana, Kler se vraća na to brdo zbog cveta koji nije dosad videla. Očarana tim predelom, dodiruje najveći kamen u sredini i uz zvuke sve glasnijih bubnjeva, budi se u 18 veku. Ubrzo upoznaje Frenkovog pretka Džeka Randala koji pokušava da je napastvuje kao i Gorštake (Highlanders) koji je spašavaju. Medju njima upoznaje i Džejmija Frejžera kome namešta iščašeno rame a kasnije i neguje ranu od metka. Odvode je u zamak Liroh koji pripada klanu Mekenzi i ona onda shvata da je putovala kroz vreme.

Pridobija poverenje Gorštaka koristeći svoje medicinsko umeće i znanje iz istorije. Prvih dana je samo mislila kako da ode na Krejg na Dun i vrati se u svoje vreme, ali vremenom sve više se zbližava sa Škotima i počinje da Škotsku smatra svojim domom.

Serija je radjena po serijalu knjiga Dajane Gabaldon, svaka sezona je jedna knjiga. Dosad je objavljeno 8 knjiga, a koliko sam videla kod nas su objavljene samo prve tri (Portolibris).

Od pisca ovog serijala sam očekivala da bude engleska istoričarka koja je predavala na važnijim koledžima u Velikoj Britaniji i da je iz svoje teze za doktorat napisala ove knjige (ovu istorijsku fikciju) Ali ne ! Dajana je Amerikanka meksičko-engleskog porekla, iz Arizone i visoko obrazovana u prirodnim naukama: zoologija, ekologija… Pisala je naučne članke, bila naučnik i profesor 12 godina.1988 godine je poželela da napiše knjigu, čisto da vidi kako to izgleda i smatrala je da je istorijska fikcija najlakša. Inspiracija da smesti radnju u 18 vek u Škotsku dobila je iz jedne epizode serije Doctor Who (serija koju takodje volim, britanski klasik) pod nazivom „The war comes“. Saputnik tadašnjeg doktora je bio Škot Džejmi Mekkrion, mladić koji dolazi iz 1745 godine. On je bio inspiracija za glavnog muškog lika Džejmija Frejžera i ostatak je istorija.

Da li ste gledali ovu seriju? Da li ovde ima fanova Doktora Hua?😀

Od mene velika preporuka!

Дизајнирајте овакво веб-место уз помоћ WordPress.com
Започни